Stižu drastične penzione promjene u Njemačkoj, na udaru i stotine hiljada Bošnjaka
Njemačka se nalazi pred jednom od najvećih reformi penzionog sistema u posljednjih nekoliko decenija. Nakon godina rasprava o održivosti postojećeg modela, sindikati, finansijski stručnjaci i politički predstavnici sve glasnije zagovaraju uvođenje obaveznog dodatnog penzionog osiguranja preko poslodavaca za milione zaposlenih.
Promjene bi mogle direktno utjecati na veliki broj stranih radnika, uključujući i desetine hiljada građana Bosne i Hercegovine koji rade ili su radili u Njemačkoj te tamo ostvaruju pravo na penziju.
Njemački penzioni sistem suočen s velikim izazovima
Njemački model penzionog osiguranja tradicionalno se zasniva na tri stuba. Prvi stub predstavlja državno penziono osiguranje, drugi obuhvata penzijske programe koje nude poslodavci, dok treći uključuje privatnu štednju za starost.
Ideja ovog sistema bila je da građanima osigura stabilne prihode nakon završetka radnog vijeka kombinacijom više izvora primanja.
Međutim, nakon više od dvadeset godina primjene pokazalo se da rezultati nisu ispunili očekivanja.
Starenje stanovništva, duži životni vijek i manji broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose stvaraju sve veći pritisak na državni penzioni fond. Istovremeno, milioni radnika nikada nisu uključeni u dodatne oblike penzijske štednje.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi mnogi budući penzioneri mogli imati znatno niža primanja nego što očekuju.
Oko 20 miliona zaposlenih nema dodatnu penzijsku zaštitu
Jedan od najvećih problema njemačkog sistema jeste činjenica da veliki broj zaposlenih nema pristup dodatnoj penziji preko poslodavca.
Prema dostupnim podacima, tek približno polovina zaposlenih koristi ovu vrstu dodatne zaštite za starost.
To znači da oko 20 miliona radnika trenutno nema dodatnu penzijsku štednju koja bi im mogla povećati prihode nakon odlaska u penziju.
Najčešće se radi o zaposlenima u manjim kompanijama ili firmama koje nisu obuhvaćene kolektivnim ugovorima.
Stručnjaci upozoravaju da upravo ove grupe radnika predstavljaju kategoriju koja bi mogla biti najizloženija riziku od siromaštva u starijoj dobi.
Sindikati traže obavezno uključivanje svih radnika
Njemački sindikati smatraju da dobrovoljni sistem nije dao željene rezultate.
Zbog toga predlažu uvođenje obaveznog dodatnog penzionog osiguranja za sve zaposlene, uz postojeći državni sistem.
Prema prijedlozima koji se razmatraju, svaki radnik bio bi automatski uključen u određeni oblik dodatne penzijske štednje bez obzira na veličinu kompanije u kojoj radi.
Zagovornici reforme smatraju da bi takav model dugoročno povećao sigurnost građana i smanjio rizik od niskih penzija.
Posebno naglašavaju da troškove ne bi trebali snositi samo zaposleni.
Poslodavci bi mogli snositi dio troškova
Jedno od ključnih pitanja buduće reforme odnosi se na finansiranje.
Iako konačan model još nije predstavljen, sindikati insistiraju da poslodavci preuzmu dio odgovornosti za dodatne uplate.
Prema prijedlozima koji se trenutno razmatraju, doprinosi bi se mogli dijeliti između radnika i poslodavca.
Na taj način zaposleni bi tokom radnog vijeka postepeno stvarali dodatnu finansijsku rezervu za starost.
Pristalice reforme smatraju da bi takav sistem povećao stabilnost penzionog sistema i smanjio pritisak na javne finansije u budućnosti.
Privatna štednja nije dala očekivane rezultate
Dodatni razlog za reformu predstavlja činjenica da privatni modeli štednje nisu ostvarili očekivani uspjeh.
Veliki broj građana nije pokazao interes za privatne penzione proizvode, dok su mnogi korisnici bili nezadovoljni ostvarenom zaradom i složenošću sistema.
Zbog toga se od 2027. godine planira uvođenje novih i jednostavnijih oblika privatne penzijske štednje.
