Skip to content
Home » SRBIJA PRED NOVOM TUŽBOM: Priča o genocidu nije završena

SRBIJA PRED NOVOM TUŽBOM: Priča o genocidu nije završena

Američki advokati porijeklom iz BiH preispituju arhive iz Haaga: Nova pravna inicijativa protiv Srbije u fazi procjene

Neformalna grupa američkih advokata porijeklom iz Bosne i Hercegovine pokrenula je proces prikupljanja i analize arhivske dokumentacije iz predmeta Haškog tribunala (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Cilj inicijative je procjena pravnih mogućnosti za pokretanje nove međunarodne pravne akcije u vezi s odgovornošću Republike Srbije za rat i agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Prema tvrdnjama pravnog tima, presuda ICJ-a iz 2007. godine – kojom je Srbija oslobođena odgovornosti za genocid – donesena je u okolnostima kada Sud nije imao potpuni uvid u ključne dokumente iz srbijanskih državnih i vojnih institucija. Posebno je naglašeno da tada nisu bili dostupni:

  • neredigovani zapisnici Vrhovnog vijeća odbrane SRJ,
  • kompletna dokumentacija Vojske Jugoslavije (VJ),
  • materijali srbijanskih sigurnosnih i obavještajnih struktura,

jer su Haškom tribunalu dostavljeni uz stroge mjere povjerljivosti i ograničenja korištenja, što je spriječilo njihovu punu upotrebu pred ICJ-em.

Advokati ističu i da je dio važnih dokaza – uključujući ratne bilješke i operativne dokumente – postao javno dostupan tek nakon završetka postupka pred ICJ-em, a korišten je kasnije u presudama protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića, te zato nikada nije razmatran u kontekstu međunarodne odgovornosti Srbije.

U okviru inicijative, pravni tim je stupio u kontakt s Naserom Orićem, ratnim komandantom Armije RBiH u Srebrenici, i zatražio pristup kompletnom dokaznom materijalu iz njegovih ICTY predmeta, uključujući:

  • transkripte svjedočenja,
  • presude i žalbene odluke,
  • operativne i vojne izvještaje,
  • dokumente o komandnim i logističkim vezama Beograda i oružanih formacija na teritoriji BiH.

Posebna pažnja posvećena je i fenomenu poznatom kao „Sarajevo safari“, kroz svjedočenja i javne izvore koji ukazuju na organizirane dolaske državljana iz Srbije na snajperske položaje tokom opsade Sarajeva i napade na civile.

Pravnici smatraju da bi i rani ratni period mogao biti predmet dodatnog preispitivanja, posebno u dijelu koji se odnosi na:

  • logističku i operativnu podršku unutar Savezne Republike Jugoslavije i Vojske RS-a,
  • pristup pozicijama sa kojih su gađani civili,
  • potencijalnu ulogu državnih struktura Srbije u napadima na civilno stanovništvo BiH.

Ključne napomene inicijative:

  • inicijativa ima neformalnu podršku dijela američkih pravnih i diplomatskih stručnjaka,
  • nije riječ o projektu američke administracije, već o nezavisnoj pravnoj procjeni,
  • trenutna faza uključuje prikupljanje, upoređivanje i pravnu evaluaciju dokaza,
  • naredni korak je izrada pravnog mišljenja zasnovanog na presudama međunarodnih sudova i analizama materijala koji 2007. nisu bili dostupni ili korišteni,
  • nakon toga biće procijenjena izvodljivost eventualnog međunarodnog postupka.

Advokati poručuju da 30 godina nakon Dejtona i dalje ostaje otvoreno pitanje međunarodne odgovornosti Srbije, te da pristup neiskorištenim haškim arhivama može biti presudan za ponovno razmatranje ovog pitanja u pravnom i historijskom kontekstu.