“Šešelj je odao Vučića na Jevrejskom groblju, a jeziva priča o ‘Sarajevo safariju’ sada ruši predsjednika Srbije”
Objave i svjedočenja o ratnim događajima iznova potresaju region, a najnoviji talas reakcija izazvale su tvrdnje povezane s navodnim „Sarajevo safarijem“. U razgovoru za medije, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, poručuje da aktuelizacija ovih tema nakon tri decenije ne treba da čudi, već da govori o sporom sazrijevanju društava da se suoče s prošlošću.
Zašto se stare rane ponovo otvaraju?
NAJČITANIJE VIJESTI
Novi detalji tragedije kod Kladnja: Nezvanično se spominju problemi u emotivnoj vezi
NOVINAR DOMAGOJ MARGETIĆ OBJAVIO UZNEMIRUJUĆU SNIMKU: “U vrijeme kad je na snajperskim položajima iznad Sarajeva bio Aleksandar Vučić…”
Prema njenim riječima, opsada Sarajevo nije bila samo vojni, već i duboko moralni slom. Ukoliko bi se optužbe o „lovu na civile“ pokazale tačnim, to bi, smatra ona, predstavljalo dokaz krajnje dehumanizacije i kulture nasilja koja nadilazi politiku i ideologiju.
Podsjeća da su pojedini novinari i istraživači godinama ukazivali na ove navode, ali da su tek pravni koraci i međunarodni interes otvorili prostor za širu raspravu.
Šešelj kao svjedok – između saznanja i politike
NAJČITANIJE VIJESTI
ISPLIVAO NOVI SEVERININ KUĆNI SNIMAK SIGURNO JOJ NEĆE BITI DOBRO! (VIDEO)
Tragedija kod Kladnja: Preminuo mladić – imao samo 22 godine
Govoreći o kontradiktornim izjavama Vojislav Šešelj, Biserko ocjenjuje da takve izjave mogu biti trag za istraživače, ali zahtijevaju strogu provjeru. Ističe da politički akteri često nastupaju vođeni interesima, što njihove riječi čini složenim izvorom informacija.
Vučićev kontekst i pitanje odgovornosti
Na pitanje o ulozi Aleksandar Vučić, Biserko naglašava da javno dostupni i pravno održivi dokazi o ličnoj umiješanosti u navodne zločine zasad ne postoje. Međutim, podsjeća da sama činjenica prisustva na mjestima ratnih operacija nosi značajnu moralnu težinu i ne zatvara prostor za javnu debatu o političkom nasljeđu tog vremena.
Sudski epilog – pravda ili simbolika?
Tri decenije nakon rata, balističko i identitetsko dokazivanje ostaje izuzetno složeno. Biserko procjenjuje da su šanse za novi međunarodni tribunal male, ali da svaka istraga ima važnu simboličku i društvenu vrijednost.
Povratak priča iz devedesetih, zaključuje ona, pokazuje da rat nije završen u kolektivnom sjećanju. Bez jasnog i dosljednog suočavanja s prošlošću, region ostaje zarobljen između poricanja, političkih interpretacija i neugasle potrebe za pravdom.