Vijesti
UZBUNA U EVROPI Jedna Trampova šok rečenica probudila duhove, širi se strah od RUSKE ČIZME: Svet bi mogao da se promeni iz korena

"Nadam se da nećemo samo biti za stolom, već da ćemo takođe zaista uticati na ishod ovih pregovora", rekla je Kaja Kalas
Rusija je u Abu Dabiju jasno stavila do znanja da želi da se prvo razgovara o širem evropskom bezbednosnom okviru, pre nego što se pređe na pitanja u vezi sa ratom
Šokantna Trampova izjava da je sa ruskim zvaničnicima pokrenuo pitanje evropskog bezbednosnog okvira upalila je alarme u mnogim evropskim prestonicama, dok stručnjaci upozoravaju da bi njegova revizija značila ispunjenje dugogodišnje želje Moskve da ponovo pregovara o posleratnoj sigurnosti na kontinentu.
- Biće to veliki sporazum i obuhvatiće više od same Ukrajine - rekao je Tramp nakon sastanka sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim u Beloj kući prošle nedelje.
Sporazum bi mogao, kako je dodao, da obuhvati celu Evropu – iako nije jasno šta je Tramp mislio pod “celom Evropom”.
Američki izaslanik Džared Kušner takođe je napisao, uoči mirovnih pregovora u Abu Dabiju, da Evropa i Rusija već više od 30 godina bezuspešno pokušavaju da uspostave održiv bezbednosni okvir, kao i da razmatra “širu” evropsku bezbednosnu arhitekturu.
Rusija je na razgovorima o u Abu Dabiju sa ukrajinskom stranom, održanim uz američko posredovanje, ponovo iznela svoje zahteve za totalnu reorganizacijom evropske bezbednosti. Ti zahtevi su, kako podseća “Gardijan”, odbijeni 2021. jer su smatrani kršenjem suvereniteta zemalja centralne i istočne Evrope.
Navodi o “široj” bezbednosnoj arhitekturi na kontinentu uznemirili su evropske prestonice, koje se već protive pristupu Vašingtona u naporima da se postigne mirovni sporazum i okonča rat u Ukrajini. Evropski zvaničnici, naime, strahuju da bi mirovni sporazum mogao da obnovi rusku sferu uticaja i potkopa NATO.
- Evropska bezbednosna arhitektura već postoji. NATO i Evropska unija imaju svoje odgovarajuće uloge. Moramo da obezbedimo da Ukrajina bude integrisana u taj okvir – rekla je šefica diplomatije EU Kaja Kalas.
Ona je u petak upozorila da Evropa ne bi trebala da “upadne u zamke koje joj Rusija priprema”, kao i da Moskva pokušava da započne debatu o evropskoj bezbednosti kako bi skrenula pažnju sa svoje agresije i ostavila kontinent u “lošijoj poziciji”. Kalas je pozdravila SAD što su “napokon priznale da da su za bilo kakav dogovor između Rusije i Ukrajini potrebni i Evropljani".
- Nadam se da nećemo samo biti za stolom, već da ćemo takođe zaista uticati na ishod ovih pregovora - rekla je Kalas.
“Dok Vašington i Kijev smatraju da je učešće evropskih zvaničnika u budućim mirovnim pregovorima sa Rusijom neophodno, Moskva je, međutim, spremna da evropskim zvaničnicima dozvoli učešće u razgovorima isključivo o novoj evropskoj bezbednosnoj arhitekturi - a ne o rešavanju rata u Ukrajini – dok nastavlja da insistira na tome da Evropa u potpunosti prihvati prvobitni ruski zahtev iz 2021. o demontiranju NATO-a.
Zvaničnici Kremlja prihvataju ideju o učešću Evrope u budućim mirovnim pregovorima samo u meri u kojoj se oni odnose na ruske napore da se demontira bezbednosna arhitektura uspostavljena u Evropi nakon Hladnog rata”, navodi Institut za proučavanje rata (ISW).
Rusija je u Abu Dabiju jasno stavila do znanja da želi da se prvo razgovara o širem evropskom bezbednosnom okviru, pre nego što se pređe na pitanja u vezi sa ratom.
- Formulacije o evropskoj bezbednosnoj arhitekturi svakako su ruske teze, i to ne samo pregovaračke već, u određenoj meri, i deo propagandnih napora Rusije da rat predstavi onako kako njoj odgovara - rekao je “Dojče veleu” (DW) istoričar Majkl Kimidž.
Ruski lideri - uključujući predsednika Vladimira Putina - već dugo tvrde da su SAD i NATO više puta prekršili obećanja data početkom ‘90ih, prema kojima alijansa nije trebala da se širi u zemlje bivšeg SSSR-a. Tih godina je formalno uspostavljena EU, jedinstveno tržište, Šengen zona, kao i evro.
Tokom tog perioda bilo je čak i predloga da Rusija postane članica NATO. Međutim, to se promenilo nakon ruske invazije na Gruziju 2008, aneksije Krima 2014. i pokretanja pune invazije na Ukrajinu 2022.
- Rusija želi da sve ovo prekroji silom. Mislim da je to u osnovi neprihvatljivo za Evropu... Smatram da masovno prekrajanje granica silom jednostavno nije deo evropskog projekta - rekao je Kimidž.
- Ne smemo da dozvolimo da Rusija nametne diktat koji bi doveo do neke vrste neutralizacije Ukrajine ili značajnog smanjenja njenih vojnih snaga u budućnosti, jer bi to Ukrajinu učinilo izuzetno ranjivom na buduću agresiju i pritiske Rusije - rekao je DW-u Hiski Haukala, direktor Finskog instituta za međunarodne odnose.
To bi značilo da bi Ukrajina u potpunosti zavisila od bezbednosnih garancija koje su SAD ili evropske zemlje spremne i sposobne da joj pruže.
Pojedini stručnjaci smatraju da u ovom trenutku ne postoji mogućnost uspostavljanja nove bezbednosne arhitekture u saradnji sa Rusijom, jer ne postoje ni poverenje ni zajednička vizija koji bi omogućili usklađivanje stavova sa Moskvom.
- Očigledan kompromis ne postoji - demontiranje NATO-a i EU nisu opcije za Evropu. Neprestano nuđenje mirovnih sporazuma Putinu, koje on nije spreman da prihvati, neće dovesti do takvog ishoda – rekla je DW-u Marija Snegovaja iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Drugi, poput Balaža Jarabika, smatraju da je Rusija deo evropske bezbednosne arhitekture, bez obzira na to da li se to Evropljanima dopada ili ne.
- Pitanje je samo da li će ona u tom okviru biti uključena kao naš neprijatelj. Očigledno je da Rusija neće biti partner, zar ne? Moramo da pronađemo način funkcionisanja koji će smanjiti rizik od horizontalne eskalacije sukoba i potencijalno većeg evropskog rata, čak i od ovog kojeg sad imamo – rekao je on DW-u.
Rusija je u Abu Dabiju jasno stavila do znanja da želi da se prvo razgovara o širem evropskom bezbednosnom okviru, pre nego što se pređe na pitanja u vezi sa ratom
Šokantna Trampova izjava da je sa ruskim zvaničnicima pokrenuo pitanje evropskog bezbednosnog okvira upalila je alarme u mnogim evropskim prestonicama, dok stručnjaci upozoravaju da bi njegova revizija značila ispunjenje dugogodišnje želje Moskve da ponovo pregovara o posleratnoj sigurnosti na kontinentu.
- Biće to veliki sporazum i obuhvatiće više od same Ukrajine - rekao je Tramp nakon sastanka sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim u Beloj kući prošle nedelje.
Sporazum bi mogao, kako je dodao, da obuhvati celu Evropu – iako nije jasno šta je Tramp mislio pod “celom Evropom”.
Američki izaslanik Džared Kušner takođe je napisao, uoči mirovnih pregovora u Abu Dabiju, da Evropa i Rusija već više od 30 godina bezuspešno pokušavaju da uspostave održiv bezbednosni okvir, kao i da razmatra “širu” evropsku bezbednosnu arhitekturu.
Rusija je na razgovorima o u Abu Dabiju sa ukrajinskom stranom, održanim uz američko posredovanje, ponovo iznela svoje zahteve za totalnu reorganizacijom evropske bezbednosti. Ti zahtevi su, kako podseća “Gardijan”, odbijeni 2021. jer su smatrani kršenjem suvereniteta zemalja centralne i istočne Evrope.
Uzbuna u Evropi
Navodi o “široj” bezbednosnoj arhitekturi na kontinentu uznemirili su evropske prestonice, koje se već protive pristupu Vašingtona u naporima da se postigne mirovni sporazum i okonča rat u Ukrajini. Evropski zvaničnici, naime, strahuju da bi mirovni sporazum mogao da obnovi rusku sferu uticaja i potkopa NATO.
- Evropska bezbednosna arhitektura već postoji. NATO i Evropska unija imaju svoje odgovarajuće uloge. Moramo da obezbedimo da Ukrajina bude integrisana u taj okvir – rekla je šefica diplomatije EU Kaja Kalas.
Ona je u petak upozorila da Evropa ne bi trebala da “upadne u zamke koje joj Rusija priprema”, kao i da Moskva pokušava da započne debatu o evropskoj bezbednosti kako bi skrenula pažnju sa svoje agresije i ostavila kontinent u “lošijoj poziciji”. Kalas je pozdravila SAD što su “napokon priznale da da su za bilo kakav dogovor između Rusije i Ukrajini potrebni i Evropljani".
- Nadam se da nećemo samo biti za stolom, već da ćemo takođe zaista uticati na ishod ovih pregovora - rekla je Kalas.
“Dok Vašington i Kijev smatraju da je učešće evropskih zvaničnika u budućim mirovnim pregovorima sa Rusijom neophodno, Moskva je, međutim, spremna da evropskim zvaničnicima dozvoli učešće u razgovorima isključivo o novoj evropskoj bezbednosnoj arhitekturi - a ne o rešavanju rata u Ukrajini – dok nastavlja da insistira na tome da Evropa u potpunosti prihvati prvobitni ruski zahtev iz 2021. o demontiranju NATO-a.
Zvaničnici Kremlja prihvataju ideju o učešću Evrope u budućim mirovnim pregovorima samo u meri u kojoj se oni odnose na ruske napore da se demontira bezbednosna arhitektura uspostavljena u Evropi nakon Hladnog rata”, navodi Institut za proučavanje rata (ISW).
"Prvo o ovom, a onda o ratu"
Rusija je u Abu Dabiju jasno stavila do znanja da želi da se prvo razgovara o širem evropskom bezbednosnom okviru, pre nego što se pređe na pitanja u vezi sa ratom.
- Formulacije o evropskoj bezbednosnoj arhitekturi svakako su ruske teze, i to ne samo pregovaračke već, u određenoj meri, i deo propagandnih napora Rusije da rat predstavi onako kako njoj odgovara - rekao je “Dojče veleu” (DW) istoričar Majkl Kimidž.
Ruski lideri - uključujući predsednika Vladimira Putina - već dugo tvrde da su SAD i NATO više puta prekršili obećanja data početkom ‘90ih, prema kojima alijansa nije trebala da se širi u zemlje bivšeg SSSR-a. Tih godina je formalno uspostavljena EU, jedinstveno tržište, Šengen zona, kao i evro.
Tokom tog perioda bilo je čak i predloga da Rusija postane članica NATO. Međutim, to se promenilo nakon ruske invazije na Gruziju 2008, aneksije Krima 2014. i pokretanja pune invazije na Ukrajinu 2022.
"Neprihvatljivi diktat Evropi"
- Rusija želi da sve ovo prekroji silom. Mislim da je to u osnovi neprihvatljivo za Evropu... Smatram da masovno prekrajanje granica silom jednostavno nije deo evropskog projekta - rekao je Kimidž.
- Ne smemo da dozvolimo da Rusija nametne diktat koji bi doveo do neke vrste neutralizacije Ukrajine ili značajnog smanjenja njenih vojnih snaga u budućnosti, jer bi to Ukrajinu učinilo izuzetno ranjivom na buduću agresiju i pritiske Rusije - rekao je DW-u Hiski Haukala, direktor Finskog instituta za međunarodne odnose.
To bi značilo da bi Ukrajina u potpunosti zavisila od bezbednosnih garancija koje su SAD ili evropske zemlje spremne i sposobne da joj pruže.
Šta dalje?
Pojedini stručnjaci smatraju da u ovom trenutku ne postoji mogućnost uspostavljanja nove bezbednosne arhitekture u saradnji sa Rusijom, jer ne postoje ni poverenje ni zajednička vizija koji bi omogućili usklađivanje stavova sa Moskvom.
- Očigledan kompromis ne postoji - demontiranje NATO-a i EU nisu opcije za Evropu. Neprestano nuđenje mirovnih sporazuma Putinu, koje on nije spreman da prihvati, neće dovesti do takvog ishoda – rekla je DW-u Marija Snegovaja iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Drugi, poput Balaža Jarabika, smatraju da je Rusija deo evropske bezbednosne arhitekture, bez obzira na to da li se to Evropljanima dopada ili ne.
- Pitanje je samo da li će ona u tom okviru biti uključena kao naš neprijatelj. Očigledno je da Rusija neće biti partner, zar ne? Moramo da pronađemo način funkcionisanja koji će smanjiti rizik od horizontalne eskalacije sukoba i potencijalno većeg evropskog rata, čak i od ovog kojeg sad imamo – rekao je on DW-u.



