Treba li djeci u BiH ograničiti društvene mreže?

Dijete od 10 ili 12 godina danas bez većih problema može otvoriti TikTok ili Instagram i satima gledati sadržaj koji mu servira algoritam. Roditelji često ne znaju šta gleda, s kim komunicira niti šta će mu se sljedeće pojaviti na ekranu. Zato se sve češće postavlja pitanje – treba li djeci ograničiti društvene mreže?

Problem nije samo u tome koliko vremena djeca provode na telefonu. Mnogo je važnije šta za to vrijeme gledaju.

Algoritam vrlo brzo prepoznaje šta korisnika zanima i nudi mu još sličnog sadržaja. To mogu biti sport, muzika i edukativni snimci, ali i nasilje, opasni izazovi, seksualizirani sadržaji ili nerealne slike izgleda i života.

Neke države već uvode strožija pravila. Australija je otišla najdalje i postavila granicu od 16 godina za račune na nizu velikih društvenih mreža. I u Evropi se sve više govori o boljoj zaštiti maloljetnika na internetu.

Ipak, potpuna zabrana teško može riješiti sve. Dijete može navesti lažnu godinu rođenja, napraviti drugi profil ili jednostavno prijeći na novu aplikaciju.

Možda je zato važnije ograničiti sadržaj i mogućnosti koje djeca imaju. Profili maloljetnika mogli bi automatski biti privatni, poruke nepoznatih osoba ograničene, a sadržaji neprikladni njihovom uzrastu znatno strožije filtrirani.

Kod nas se o ovoj temi najčešće ozbiljnije govori tek nakon nekog incidenta – opasnog izazova, snimka vršnjačkog nasilja ili slučaja uznemiravanja na internetu.