Vijesti
SVET NA IVICI NOVOG VELIKOG RATA? SAD RAZMATRA NASTAVAK UDARA NA IRAN, U PRIČI I NUKLEARNA POSTROJENJA
Iran je pojačao diplomatske napore usred nagovještaja predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da bi SAD mogle nastaviti napade velikih razmjera na Iran.
Američki informativni portal Axios citirao je američkog zvaničnika koji je rekao da se Centralna komanda SAD (CENTCOM) priprema za nastavak velikih vojnih operacija u Iranu i da samo čeka naređenja iz Washingtona. U četvrtak je Trump novinarima rekao da će SAD možda morati "uništiti" ostatak Irana, dodajući da će ljudi "uskoro znati" ako on preduzme nešto.
Teheran je pojačao diplomatski pritisak nakon što je Iran oborio dva američka izviđačka drona u blizini ostrva Kešm u Hormuškom moreuzu, koje su SAD napale ranije ove sedmice. Iran kaže da će uzvratiti ako SAD nastave veće napade.
Iran je u četvrtak ponudio SAD-u novi nuklearni i mirovni prijedlog putem katarskih posrednika, o kojem će se raspravljati tek nakon što Washington ispuni sedam zahtjeva Teherana, rekao je visoki iranski zvaničnik za Reuters. SAD ispituju prijedlog, izvijestio je Reuters.
Iran je ispunjavanje svojih sedam zahtjeva postavio kao uslov za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i ponovni početak mirovnih pregovora, uključujući i one o njegovom nuklearnom programu. Zahtjevi uključuju ukidanje sankcija Iranu, odmrzavanje iranske imovine i prekid američke pomorske blokade njegovih luka u i oko Hormuškog moreuza, između ostalog.
Također je pojačala veze s Rusijom, a njen visoki sigurnosni zvaničnik, Mohsen Rezaei, u četvrtak je otputovao u Moskvu na razgovore. Tokom te posjete, Rezaei je rekao: „Što se tiče diplomatije, objavili smo Amerikancima sedam uvjeta. Sve dok ne ispune naših sedam uvjeta, nećemo ni otvoriti Hormuški tjesnac niti voditi pregovore.“
U međuvremenu, SAD insistiraju da sporazum o iranskim nuklearnim kapacitetima mora biti dio svakog sporazuma o prekidu vatre prije nego što se mogu ponovo pokrenuti širi mirovni pregovori.
U četvrtak se Rezaei sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju kako bi mu prenio poruku vrhovnog vođe Mojtabe Hamneija. Iranski državni mediji nisu detaljnije objašnjavali sadržaj poruke.
Rezaei je to nazvao "izuzetno važnom razmjenom", prema izjavama koje je prenijela iranska ambasada, ali nije dao daljnje detalje.
Međutim, Financial Times je izvijestio da je Rusija prethodno pristala da Iranu isporuči 90 lansera za precizno navođene rakete, montiranih na helikoptere, uprkos tome što joj je potrebno vlastito oružje za rat u Ukrajini. Novine su navele proizvodni plan ruskog proizvođača odbrambene opreme za 2024. i 2025. godinu, koji su ispitale, a koji pokazuje da je narudžbi za lansere montirane na helikoptere dodijeljen kod koji se koristi za označavanje Irana u ruskim odbrambenim dokumentima.
Odnosi između Rusije i Irana produbili su se otkako je Moskva pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine i tokom američko-izraelskog rata protiv Irana, u kojem su te dvije zemlje postale zemlje s najstrožim sankcijama na svijetu. Iran je obezbijedio dronove Shahed, koje je Rusija modificirala i intenzivno koristila protiv Ukrajine.
Zauzvrat, Rusija je navodno također pomogla Iranu u razvoju supersoničnih krstarećih raketa, prodala mu Verba protivvazdušne rakete koje se lansiraju s ramena i podijelila s Teheranom informacije potencijalno relevantne za nuklearno oružje.
„To ukazuje na spremnost Rusije da nastavi snabdijevati Iran uprkos vlastitim ratnim zahtjevima i sa daleko manjom brigom zbog prigovora Zapada nego u prošlosti“, rekla je za FT Nicole Grajewski, vanredna istraživačica u Carnegie Endowment for International Peace.
Početkom oktobra, Putin je izjavio da je Rusija spremna da učestvuje u posredovanju kako bi se okončao rat .
Slike koje je objavio Kremlj prikazuju njegovog savjetnika za vanjske poslove Jurija Ušakova i šefa ruske vojne obavještajne službe Igora Kostjukova kako prisustvuju sastanku sa šefom iranske sigurnosti zajedno s Putinom.
Sastanak je također ojačao ekonomske veze Irana s Rusijom.
„Tokom sastanka s gospodinom Vladimirom Putinom, vođeni su razgovori o izgradnji plinovoda iz Rusije u Iran“, rekao je Rezaei, izvijestila je iranska državna televizija.
Rekao je da će plinovodi riješiti problem nestašice plina u Iranu i olakšati prodaju ruske energije susjednim zemljama.
Teheran je saopštio da su iranske rafinerije prirodnog gasa pogođene tokom najintenzivnije faze američko-izraelskih napada na Iran ranije ove godine, koja je trajala 40 dana.
Odvojeno, rusko Ministarstvo vanjskih poslova savjetovalo je građanima da ne putuju u Iran "s obzirom na preostale rizike od nove eskalacije oko Irana".
Visoki iranski zvaničnici su više puta upozorili da će svaka država koja pomaže SAD-u u napadima na Islamsku republiku biti "legitimna meta" ukoliko se američki napadi nastave.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u četvrtak je obavio telefonske razgovore s nekoliko lidera Perzijskog zaljeva, uključujući ministra vanjskih poslova UAE, šeika Abdullaha bin Zayeda Al Nahyana.
Razgovarali su o regionalnim dešavanjima, kao i o diplomatskim naporima za stabilnost u regiji, prema Araghchijevom Telegram kanalu.
Araghchi je razgovarao sa saudijskim ministrom vanjskih poslova Faisalom bin Farhanom Al Saudom o naporima za poboljšanje sigurnosti i stabilnosti u regiji, prema saudijskom ministarstvu vanjskih poslova.
Araghchi je također razgovarao o naporima za deeskalaciju s ministrima vanjskih poslova Kuvajta i Turske.
U odvojenom pozivu, Araghchi je razgovarao s katarskim premijerom i ministrom vanjskih poslova Sheikhom Mohammedom bin Abdulrahmanom bin Jassimom Al Thanijem o koordinaciji smanjenja napetosti, saopćilo je katarsko ministarstvo vanjskih poslova.
Šeik Mohammed je naglasio podršku naporima za osiguranje slobode pomorske plovidbe.
U saopštenju, omansko ministarstvo vanjskih poslova navodi da je sigurnost prolaska kroz Hormuški moreuz bila glavna tema razgovora, tokom telefonskog razgovora između Araghchija i omanskog ministra vanjskih poslova.
Iran i dalje strogo kontrolira plovne puteve kroz tjesnac, gdje je posljednjih dana oštećeno nekoliko brodova. Odobrila je izuzeća od ograničenja plovidbe Iraku i Kataru, u regiji Perzijskog zaljeva, kao i Indiji i Kini.
Američki informativni portal Axios citirao je američkog zvaničnika koji je rekao da se Centralna komanda SAD (CENTCOM) priprema za nastavak velikih vojnih operacija u Iranu i da samo čeka naređenja iz Washingtona. U četvrtak je Trump novinarima rekao da će SAD možda morati "uništiti" ostatak Irana, dodajući da će ljudi "uskoro znati" ako on preduzme nešto.
Teheran je pojačao diplomatski pritisak nakon što je Iran oborio dva američka izviđačka drona u blizini ostrva Kešm u Hormuškom moreuzu, koje su SAD napale ranije ove sedmice. Iran kaže da će uzvratiti ako SAD nastave veće napade.
Kakve diplomatske napore Iran preduzima?
Iran je u četvrtak ponudio SAD-u novi nuklearni i mirovni prijedlog putem katarskih posrednika, o kojem će se raspravljati tek nakon što Washington ispuni sedam zahtjeva Teherana, rekao je visoki iranski zvaničnik za Reuters. SAD ispituju prijedlog, izvijestio je Reuters.
Iran je ispunjavanje svojih sedam zahtjeva postavio kao uslov za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i ponovni početak mirovnih pregovora, uključujući i one o njegovom nuklearnom programu. Zahtjevi uključuju ukidanje sankcija Iranu, odmrzavanje iranske imovine i prekid američke pomorske blokade njegovih luka u i oko Hormuškog moreuza, između ostalog.
Također je pojačala veze s Rusijom, a njen visoki sigurnosni zvaničnik, Mohsen Rezaei, u četvrtak je otputovao u Moskvu na razgovore. Tokom te posjete, Rezaei je rekao: „Što se tiče diplomatije, objavili smo Amerikancima sedam uvjeta. Sve dok ne ispune naših sedam uvjeta, nećemo ni otvoriti Hormuški tjesnac niti voditi pregovore.“
U međuvremenu, SAD insistiraju da sporazum o iranskim nuklearnim kapacitetima mora biti dio svakog sporazuma o prekidu vatre prije nego što se mogu ponovo pokrenuti širi mirovni pregovori.
Kako Iran produbljuje veze s Rusijom?
U četvrtak se Rezaei sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju kako bi mu prenio poruku vrhovnog vođe Mojtabe Hamneija. Iranski državni mediji nisu detaljnije objašnjavali sadržaj poruke.
Rezaei je to nazvao "izuzetno važnom razmjenom", prema izjavama koje je prenijela iranska ambasada, ali nije dao daljnje detalje.
Međutim, Financial Times je izvijestio da je Rusija prethodno pristala da Iranu isporuči 90 lansera za precizno navođene rakete, montiranih na helikoptere, uprkos tome što joj je potrebno vlastito oružje za rat u Ukrajini. Novine su navele proizvodni plan ruskog proizvođača odbrambene opreme za 2024. i 2025. godinu, koji su ispitale, a koji pokazuje da je narudžbi za lansere montirane na helikoptere dodijeljen kod koji se koristi za označavanje Irana u ruskim odbrambenim dokumentima.
Odnosi između Rusije i Irana produbili su se otkako je Moskva pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine i tokom američko-izraelskog rata protiv Irana, u kojem su te dvije zemlje postale zemlje s najstrožim sankcijama na svijetu. Iran je obezbijedio dronove Shahed, koje je Rusija modificirala i intenzivno koristila protiv Ukrajine.
Zauzvrat, Rusija je navodno također pomogla Iranu u razvoju supersoničnih krstarećih raketa, prodala mu Verba protivvazdušne rakete koje se lansiraju s ramena i podijelila s Teheranom informacije potencijalno relevantne za nuklearno oružje.
„To ukazuje na spremnost Rusije da nastavi snabdijevati Iran uprkos vlastitim ratnim zahtjevima i sa daleko manjom brigom zbog prigovora Zapada nego u prošlosti“, rekla je za FT Nicole Grajewski, vanredna istraživačica u Carnegie Endowment for International Peace.
Početkom oktobra, Putin je izjavio da je Rusija spremna da učestvuje u posredovanju kako bi se okončao rat .
Slike koje je objavio Kremlj prikazuju njegovog savjetnika za vanjske poslove Jurija Ušakova i šefa ruske vojne obavještajne službe Igora Kostjukova kako prisustvuju sastanku sa šefom iranske sigurnosti zajedno s Putinom.
Sastanak je također ojačao ekonomske veze Irana s Rusijom.
„Tokom sastanka s gospodinom Vladimirom Putinom, vođeni su razgovori o izgradnji plinovoda iz Rusije u Iran“, rekao je Rezaei, izvijestila je iranska državna televizija.
Rekao je da će plinovodi riješiti problem nestašice plina u Iranu i olakšati prodaju ruske energije susjednim zemljama.
Teheran je saopštio da su iranske rafinerije prirodnog gasa pogođene tokom najintenzivnije faze američko-izraelskih napada na Iran ranije ove godine, koja je trajala 40 dana.
Odvojeno, rusko Ministarstvo vanjskih poslova savjetovalo je građanima da ne putuju u Iran "s obzirom na preostale rizike od nove eskalacije oko Irana".
Kako Iran pregovara s regionalnim liderima?
Tokom najintenzivnijih borbi rata, Iran je napao baze u zemljama Perzijskog zaliva u kojima se nalaze američka vojna sredstva, kao i civilni i energetski objekti i infrastruktura.Visoki iranski zvaničnici su više puta upozorili da će svaka država koja pomaže SAD-u u napadima na Islamsku republiku biti "legitimna meta" ukoliko se američki napadi nastave.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u četvrtak je obavio telefonske razgovore s nekoliko lidera Perzijskog zaljeva, uključujući ministra vanjskih poslova UAE, šeika Abdullaha bin Zayeda Al Nahyana.
Razgovarali su o regionalnim dešavanjima, kao i o diplomatskim naporima za stabilnost u regiji, prema Araghchijevom Telegram kanalu.
Araghchi je razgovarao sa saudijskim ministrom vanjskih poslova Faisalom bin Farhanom Al Saudom o naporima za poboljšanje sigurnosti i stabilnosti u regiji, prema saudijskom ministarstvu vanjskih poslova.
Araghchi je također razgovarao o naporima za deeskalaciju s ministrima vanjskih poslova Kuvajta i Turske.
U odvojenom pozivu, Araghchi je razgovarao s katarskim premijerom i ministrom vanjskih poslova Sheikhom Mohammedom bin Abdulrahmanom bin Jassimom Al Thanijem o koordinaciji smanjenja napetosti, saopćilo je katarsko ministarstvo vanjskih poslova.
Šeik Mohammed je naglasio podršku naporima za osiguranje slobode pomorske plovidbe.
U saopštenju, omansko ministarstvo vanjskih poslova navodi da je sigurnost prolaska kroz Hormuški moreuz bila glavna tema razgovora, tokom telefonskog razgovora između Araghchija i omanskog ministra vanjskih poslova.
Iran i dalje strogo kontrolira plovne puteve kroz tjesnac, gdje je posljednjih dana oštećeno nekoliko brodova. Odobrila je izuzeća od ograničenja plovidbe Iraku i Kataru, u regiji Perzijskog zaljeva, kao i Indiji i Kini.
