Vijesti
Prof.dr. Hadžib Salkić: “Europa se priprema za 72 sata krize”
EVROPA SE PRIPREMA ZA 72 SATA KRIZE
Prof.dr. Hadžib Salkić upozorava na opasnost od kibernetičkih napada na elektroenergetske i komunikacijske sisteme
Može li jedan koordinirani kibernetički napad izazvati prekid snabdijevanja električnom energijom, poremećaj mobilnih komunikacija, bankarskih usluga i rada državnih institucija? Stručnjak za kriminalistiku prof. dr. Hadžib Salkić analizira sigurnosne rizike i upozorava na potrebu zaštite kritične infrastrukture u Bosni i Hercegovini.
Piše: Prof. dr. Hadžib Salkić, ekspert za Cyber sigurnost
Evropska komisija je kroz Strategiju pripravnosti Evropske unije, predstavljenu 26. marta 2025. godine, preporučila građanima da osiguraju osnovne zalihe hrane, vode, lijekova i drugih neophodnih sredstava za najmanje 72 sata u slučaju ozbiljnih kriznih situacija.
Iako je dio javnosti ovu preporuku protumačio kao najavu velikog nestanka električne energije, zvanični evropski dokumenti ne potvrđuju da je takav događaj planiran ili da će se dogoditi određenog datuma. Međutim, ono što zaslužuje posebnu pažnju jeste činjenica da evropske institucije među ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama izričito prepoznaju kibernetičke napade na kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske i telekomunikacijske sisteme.
Kibernetički napad danas može imati posljedice uporedive s fizičkom sabotažom
Prema stručnoj analizi prof. dr. Hadžiba Salkića, savremena društva postala su izuzetno zavisna od digitalnih sistema koji upravljaju proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, telekomunikacijama, finansijskim transakcijama i drugim ključnim uslugama.
Upravo ta međusobna povezanost predstavlja jednu od najvećih sigurnosnih ranjivosti. „Savremeni kibernetički napad ne mora biti usmjeren samo na krađu podataka ili blokiranje računara. Njegova meta mogu biti sistemi od kojih zavisi svakodnevni život građana. Ako napadač uspije kompromitovati određene upravljačke sisteme kritične infrastrukture, posljedice se mogu prenijeti iz digitalnog u fizički prostor“, ističe Salkić u svojoj stručnoj analizi.
Posebno osjetljivi mogu biti industrijski kontrolni sistemi, poznati kao ICS, te SCADA sistemi koji se koriste za nadzor i upravljanje industrijskim procesima. U elektroenergetskom sektoru takvi sistemi imaju važnu ulogu u nadzoru i upravljanju pojedinim dijelovima proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. Njihovo kompromitovanje, zavisno od arhitekture sistema i postojećih zaštitnih mehanizama, moglo bi izazvati ozbiljne operativne poremećaje.
Šta bi se dogodilo kada bi istovremeno bili ugroženi struja i komunikacije?
Jedan od posebno ozbiljnih sigurnosnih scenarija predstavlja kombinovani napad na elektroenergetsku i komunikacijsku infrastrukturu. U takvoj situaciji posljedice ne bi morale ostati ograničene samo na nestanak električne energije. Mogle bi obuhvatiti:
Važno je naglasiti da navedene posljedice predstavljaju moguće scenarije, a ne tvrdnju da bi svaki kibernetički napad automatski izazvao takav razvoj događaja.
Da pitanje kibernetičke sigurnosti elektroenergetskog sektora nije samo teorijska mogućnost, pokazuje i činjenica da je Evropska unija u junu 2024. organizovala veliku vježbu pod nazivom Cyber Europe, posvećenu scenariju opsežnog kibernetičkog napada na energetsku infrastrukturu.
U vježbi su učestvovale nacionalne agencije za kibernetičku sigurnost i više od hiljadu stručnjaka iz različitih oblasti. Evropska komisija je također u julu 2024. objavila rezultate procjene kibernetičkih rizika u elektroenergetskom i telekomunikacijskom sektoru. Među prepoznatim prijetnjama navedeni su napadi ucjenjivačkim softverom, kompromitovanje dobavljačkih lanaca, iskorištavanje nepoznatih sigurnosnih ranjivosti i djelovanje organizovanih kriminalnih grupa i aktera povezanih s državnim strukturama.
Evropska agencija za kibernetičku sigurnost ENISA u svojim izvještajima također upozorava na kontinuirane prijetnje digitalnoj i kritičnoj infrastrukturi.
Iz kriminalističko-sigurnosnog ugla, posebno je važno pitanje koliko je Bosna i Hercegovina pripremljena za eventualne ozbiljne kibernetičke incidente koji bi pogodili ključne infrastrukturne sisteme. Elektroenergetska i komunikacijska infrastruktura ne funkcionišu izolovano.
Njihova povezanost s regionalnim i međunarodnim sistemima znači da sigurnosni incidenti mogu imati posljedice i izvan države u kojoj su nastali. „Bosna i Hercegovina mora ozbiljno pristupiti zaštiti kritične infrastrukture. Nije dovoljno posmatrati kibernetičku sigurnost isključivo kao informatičko pitanje. Riječ je o pitanju nacionalne sigurnosti, funkcionisanja institucija, zaštite stanovništva i kontinuiteta osnovnih društvenih funkcija“, smatra Salkić.
Prema njegovoj analizi, neophodno je sistemski procijeniti sigurnosnu otpornost elektroenergetskih kompanija, telekomunikacijskih operatera, zdravstvenih ustanova, vodovodnih sistema i drugih subjekata od posebnog društvenog značaja. Takva procjena morala bi obuhvatiti tehničku zaštitu, organizacijske procedure, rezervne sisteme, sposobnost otkrivanja incidenata i koordinaciju nadležnih institucija.
Posebnu dimenziju problema predstavlja otkrivanje, dokumentovanje i dokazivanje kibernetičkih napada.
Za razliku od klasičnih oblika kriminaliteta, kod kibernetičkih napada izvršilac može djelovati iz druge države, koristiti kompromitovane računarske sisteme, prikrivati digitalne tragove i usmjeravati napad preko više različitih mreža.
Zbog toga je za uspješnu istragu neophodna saradnja stručnjaka za digitalnu forenziku, kriminalističkih istražitelja, nadležnih tužilaštava, sigurnosnih institucija i operatera kritične infrastrukture. „U slučaju ozbiljnog kibernetičkog incidenta izuzetno je važno pravovremeno osigurati digitalne dokaze, dokumentovati tok događaja, zaštititi relevantne elektronske zapise i utvrditi da li je riječ o tehničkom kvaru, ljudskoj grešci, kriminalnom djelovanju ili namjernoj sabotaži. Svako preuranjeno pripisivanje odgovornosti bez odgovarajućih dokaza može ozbiljno kompromitovati istragu“, pojašnjava Salkić.
Poseban izazov predstavlja činjenica da posljedice napada mogu biti vidljive odmah, dok utvrđivanje stvarnog uzroka i identiteta odgovornih osoba može zahtijevati dugotrajnu i složenu međunarodnu istragu.
Preporuka Evropske komisije da građani raspolažu osnovnim zalihama za najmanje 72 sata ne znači da evropske institucije raspolažu informacijom da će električna energija nestati upravo na toliko vremena. Riječ je o konceptu individualne i porodične pripravnosti za različite krizne situacije.
Prva tri dana mogu biti posebno važna jer u slučaju velike katastrofe ili infrastrukturnog poremećaja nadležne službe mogu biti istovremeno suočene s velikim brojem zahtjeva za pomoć. „Građani ne trebaju paničiti, ali moraju razumjeti da se savremeni sigurnosni rizici ne odnose samo na rat, kriminal ili prirodne katastrofe.
Digitalna infrastruktura postala je sastavni dio svakodnevnog života, a njeno ozbiljno ugrožavanje može imati direktne posljedice po sigurnost stanovništva“, navodi Salkić.
Prema stručnoj ocjeni prof. dr. Salkića, odgovor na ovakve prijetnje mora biti organizovan, preventivan i zasnovan na procjeni stvarnih rizika.
Posebno je važno osigurati:
Evropske preporuke o pripravnosti za 72 sata treba posmatrati u širem kontekstu promijenjenog sigurnosnog okruženja. Kibernetički napadi više nisu samo problem računara, internetskih stranica i poslovnih podataka. U određenim okolnostima oni mogu ugroziti sisteme od kojih zavise sigurnost, zdravlje i svakodnevni život stanovništva. „U savremenom društvu električna energija, komunikacije, informacijski sistemi i javne službe čine međusobno povezanu cjelinu.
Zbog toga zaštita kritične infrastrukture mora biti jedan od prioriteta sigurnosne politike. Suština nije u predviđanju katastrofe, nego u stvaranju sistema koji može spriječiti napad, ograničiti njegove posljedice i što prije uspostaviti normalno funkcionisanje“, zaključuje prof. dr. Hadžib Salkić.
Poruka građanima je jasna: nema razloga za paniku niti postoje potvrđene informacije o najavljenom evropskom nestanku struje od 72 sata. Međutim, postoje opravdani razlozi za ozbiljno jačanje kibernetičke sigurnosti i spremnosti institucija i stanovništva na moguće krizne situacije.
Prof. dr. Hadžib Salkić
Ekspert za Cyber sigurnost
Prof.dr. Hadžib Salkić upozorava na opasnost od kibernetičkih napada na elektroenergetske i komunikacijske sisteme
Može li jedan koordinirani kibernetički napad izazvati prekid snabdijevanja električnom energijom, poremećaj mobilnih komunikacija, bankarskih usluga i rada državnih institucija? Stručnjak za kriminalistiku prof. dr. Hadžib Salkić analizira sigurnosne rizike i upozorava na potrebu zaštite kritične infrastrukture u Bosni i Hercegovini.
Piše: Prof. dr. Hadžib Salkić, ekspert za Cyber sigurnost
Evropska komisija je kroz Strategiju pripravnosti Evropske unije, predstavljenu 26. marta 2025. godine, preporučila građanima da osiguraju osnovne zalihe hrane, vode, lijekova i drugih neophodnih sredstava za najmanje 72 sata u slučaju ozbiljnih kriznih situacija.
Iako je dio javnosti ovu preporuku protumačio kao najavu velikog nestanka električne energije, zvanični evropski dokumenti ne potvrđuju da je takav događaj planiran ili da će se dogoditi određenog datuma. Međutim, ono što zaslužuje posebnu pažnju jeste činjenica da evropske institucije među ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama izričito prepoznaju kibernetičke napade na kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske i telekomunikacijske sisteme.
Kibernetički napad danas može imati posljedice uporedive s fizičkom sabotažom
Prema stručnoj analizi prof. dr. Hadžiba Salkića, savremena društva postala su izuzetno zavisna od digitalnih sistema koji upravljaju proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, telekomunikacijama, finansijskim transakcijama i drugim ključnim uslugama.
Upravo ta međusobna povezanost predstavlja jednu od najvećih sigurnosnih ranjivosti. „Savremeni kibernetički napad ne mora biti usmjeren samo na krađu podataka ili blokiranje računara. Njegova meta mogu biti sistemi od kojih zavisi svakodnevni život građana. Ako napadač uspije kompromitovati određene upravljačke sisteme kritične infrastrukture, posljedice se mogu prenijeti iz digitalnog u fizički prostor“, ističe Salkić u svojoj stručnoj analizi.
Posebno osjetljivi mogu biti industrijski kontrolni sistemi, poznati kao ICS, te SCADA sistemi koji se koriste za nadzor i upravljanje industrijskim procesima. U elektroenergetskom sektoru takvi sistemi imaju važnu ulogu u nadzoru i upravljanju pojedinim dijelovima proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. Njihovo kompromitovanje, zavisno od arhitekture sistema i postojećih zaštitnih mehanizama, moglo bi izazvati ozbiljne operativne poremećaje.
Šta bi se dogodilo kada bi istovremeno bili ugroženi struja i komunikacije?
Jedan od posebno ozbiljnih sigurnosnih scenarija predstavlja kombinovani napad na elektroenergetsku i komunikacijsku infrastrukturu. U takvoj situaciji posljedice ne bi morale ostati ograničene samo na nestanak električne energije. Mogle bi obuhvatiti:
- Prekide u radu dijelova mobilnih i internetskih mreža.
- Otežano funkcionisanje elektronskog bankarstva, bankomata i kartičnog plaćanja.
- Poremećaje u radu zdravstvenih ustanova, naročito ako rezervni izvori napajanja ne bi bili dovoljni.
- Otežanu komunikaciju policije, vatrogasaca, hitne pomoći i drugih službi.
- Prekide u radu pojedinih vodovodnih i komunalnih sistema.
- Probleme u transportu, logistici i snabdijevanju stanovništva.
Važno je naglasiti da navedene posljedice predstavljaju moguće scenarije, a ne tvrdnju da bi svaki kibernetički napad automatski izazvao takav razvoj događaja.
Evropske institucije već su prepoznale ozbiljnost prijetnje
Da pitanje kibernetičke sigurnosti elektroenergetskog sektora nije samo teorijska mogućnost, pokazuje i činjenica da je Evropska unija u junu 2024. organizovala veliku vježbu pod nazivom Cyber Europe, posvećenu scenariju opsežnog kibernetičkog napada na energetsku infrastrukturu.
U vježbi su učestvovale nacionalne agencije za kibernetičku sigurnost i više od hiljadu stručnjaka iz različitih oblasti. Evropska komisija je također u julu 2024. objavila rezultate procjene kibernetičkih rizika u elektroenergetskom i telekomunikacijskom sektoru. Među prepoznatim prijetnjama navedeni su napadi ucjenjivačkim softverom, kompromitovanje dobavljačkih lanaca, iskorištavanje nepoznatih sigurnosnih ranjivosti i djelovanje organizovanih kriminalnih grupa i aktera povezanih s državnim strukturama.
Evropska agencija za kibernetičku sigurnost ENISA u svojim izvještajima također upozorava na kontinuirane prijetnje digitalnoj i kritičnoj infrastrukturi.
Bosna i Hercegovina ne smije smatrati da je izvan ovih rizika
Iz kriminalističko-sigurnosnog ugla, posebno je važno pitanje koliko je Bosna i Hercegovina pripremljena za eventualne ozbiljne kibernetičke incidente koji bi pogodili ključne infrastrukturne sisteme. Elektroenergetska i komunikacijska infrastruktura ne funkcionišu izolovano.
Njihova povezanost s regionalnim i međunarodnim sistemima znači da sigurnosni incidenti mogu imati posljedice i izvan države u kojoj su nastali. „Bosna i Hercegovina mora ozbiljno pristupiti zaštiti kritične infrastrukture. Nije dovoljno posmatrati kibernetičku sigurnost isključivo kao informatičko pitanje. Riječ je o pitanju nacionalne sigurnosti, funkcionisanja institucija, zaštite stanovništva i kontinuiteta osnovnih društvenih funkcija“, smatra Salkić.
Prema njegovoj analizi, neophodno je sistemski procijeniti sigurnosnu otpornost elektroenergetskih kompanija, telekomunikacijskih operatera, zdravstvenih ustanova, vodovodnih sistema i drugih subjekata od posebnog društvenog značaja. Takva procjena morala bi obuhvatiti tehničku zaštitu, organizacijske procedure, rezervne sisteme, sposobnost otkrivanja incidenata i koordinaciju nadležnih institucija.
Kriminalistički aspekt: Kako utvrditi ko stoji iza napada?
Posebnu dimenziju problema predstavlja otkrivanje, dokumentovanje i dokazivanje kibernetičkih napada.
Za razliku od klasičnih oblika kriminaliteta, kod kibernetičkih napada izvršilac može djelovati iz druge države, koristiti kompromitovane računarske sisteme, prikrivati digitalne tragove i usmjeravati napad preko više različitih mreža.
Zbog toga je za uspješnu istragu neophodna saradnja stručnjaka za digitalnu forenziku, kriminalističkih istražitelja, nadležnih tužilaštava, sigurnosnih institucija i operatera kritične infrastrukture. „U slučaju ozbiljnog kibernetičkog incidenta izuzetno je važno pravovremeno osigurati digitalne dokaze, dokumentovati tok događaja, zaštititi relevantne elektronske zapise i utvrditi da li je riječ o tehničkom kvaru, ljudskoj grešci, kriminalnom djelovanju ili namjernoj sabotaži. Svako preuranjeno pripisivanje odgovornosti bez odgovarajućih dokaza može ozbiljno kompromitovati istragu“, pojašnjava Salkić.
Poseban izazov predstavlja činjenica da posljedice napada mogu biti vidljive odmah, dok utvrđivanje stvarnog uzroka i identiteta odgovornih osoba može zahtijevati dugotrajnu i složenu međunarodnu istragu.
Zašto baš 72 sata?
Preporuka Evropske komisije da građani raspolažu osnovnim zalihama za najmanje 72 sata ne znači da evropske institucije raspolažu informacijom da će električna energija nestati upravo na toliko vremena. Riječ je o konceptu individualne i porodične pripravnosti za različite krizne situacije.
Prva tri dana mogu biti posebno važna jer u slučaju velike katastrofe ili infrastrukturnog poremećaja nadležne službe mogu biti istovremeno suočene s velikim brojem zahtjeva za pomoć. „Građani ne trebaju paničiti, ali moraju razumjeti da se savremeni sigurnosni rizici ne odnose samo na rat, kriminal ili prirodne katastrofe.
Digitalna infrastruktura postala je sastavni dio svakodnevnog života, a njeno ozbiljno ugrožavanje može imati direktne posljedice po sigurnost stanovništva“, navodi Salkić.
Potrebne su preventivne mjere, a ne širenje straha
Prema stručnoj ocjeni prof. dr. Salkića, odgovor na ovakve prijetnje mora biti organizovan, preventivan i zasnovan na procjeni stvarnih rizika.
Posebno je važno osigurati:
- Kontinuiranu procjenu kibernetičkih rizika u kritičnoj infrastrukturi.
- Zaštitu industrijskih kontrolnih i komunikacijskih sistema.
- Odvajanje kritičnih operativnih mreža od manje pouzdanih mrežnih okruženja.
- Rezervne izvore napajanja i alternativne kanale komunikacije.
- Redovne sigurnosne provjere i simulacije kriznih situacija.
- Osposobljavanje stručnih timova za odgovor na incidente.
- Jasne procedure za očuvanje digitalnih dokaza i provođenje kriminalističkih istraga.
- Pravovremeno i pouzdano informisanje javnosti.
Najveći rizik nije samo nestanak struje, nego gubitak funkcionalnosti sistema
Evropske preporuke o pripravnosti za 72 sata treba posmatrati u širem kontekstu promijenjenog sigurnosnog okruženja. Kibernetički napadi više nisu samo problem računara, internetskih stranica i poslovnih podataka. U određenim okolnostima oni mogu ugroziti sisteme od kojih zavise sigurnost, zdravlje i svakodnevni život stanovništva. „U savremenom društvu električna energija, komunikacije, informacijski sistemi i javne službe čine međusobno povezanu cjelinu.
Zbog toga zaštita kritične infrastrukture mora biti jedan od prioriteta sigurnosne politike. Suština nije u predviđanju katastrofe, nego u stvaranju sistema koji može spriječiti napad, ograničiti njegove posljedice i što prije uspostaviti normalno funkcionisanje“, zaključuje prof. dr. Hadžib Salkić.
Poruka građanima je jasna: nema razloga za paniku niti postoje potvrđene informacije o najavljenom evropskom nestanku struje od 72 sata. Međutim, postoje opravdani razlozi za ozbiljno jačanje kibernetičke sigurnosti i spremnosti institucija i stanovništva na moguće krizne situacije.
Prof. dr. Hadžib Salkić
Ekspert za Cyber sigurnost
