Vijesti
Minimalne plate prema stepenu stručne spreme: Sindikati traže do 1.900 KM za radnike s fakultetom
Minimalne plate u Bosni i Hercegovini mogle bi od 2027. godine biti određivane prema stepenu stručne spreme, umjesto da svi radnici primaju isti iznos bez obzira na obrazovanje. Takav model najavljuje Savez samostalnih sindikata BiH, koji predlaže značajno povećanje najnižih primanja.
Prema prijedlogu Sindikata, radnici sa završenom osnovnom školom imali bi minimalnu platu od 1.500 KM, zaposleni sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, dok bi za radnike s višom stručnom spremom najniža plata iznosila 1.800 KM. Za one s visokom stručnom spremom predlaže se 1.900 KM.
Najniža neto plata u FBiH iznosi fiksnih 1.027 KM za sve zaposlene, bez obzira na stepen obrazovanja. U RS minimalac je diferenciran i zavisi od stručne spreme.
Za NK radnike je hiljadu, za trogodišnju srednju stručnu spremu hiljadu pedeset, četverogodišnju hiljadu sto, za višu 1.350 i za visoku 1.450 maraka. Sindikalci smatraju da su to nedovoljna primanja i traže drastično povećanje.
“Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način.”, govori za BHRT Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
“Pričamo kako da dođemo do ove plate da maltene većina radnika prima ovu platu od dvije hiljade maraka, a ne da pričamo o nekih ili 15 posto povećanja plata. Samo činjenica, evo kažem plate, penzije, planirano od iduće godine da se povećaju negdje u rasponu od 7,5 do 8 posto znači plata mora značajno, značajno više da raste.”, govori Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.
Poslodavci u oba entiteta imaju gotovo identičan stav. Ne protive se povećanju plata, ali smatraju da zahtjevi sindikata nisu u skladu sa realnim ekonomskim mogućnostima privrede. Kao osnovu za utvrđivanje novog minimalca predlažu kretanje inflacije i privredni rast.
“Treba uvrstiti nivo predviđene inflacije plus ekonomski rast odnosno, rast BDP-a u narednoj godini. I to je u suštini nekoliko procenata povećanje kao što to rade sve zemlje u Evropi. Tako da naša matematika ukazuje da bi to trebalo biti u tom nivou.”, kaže Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske.
Građani podržavaju rast plata. Kažu da se sadašnjim zaradama jedva sastavlja kraj s krajem, te da nakon plaćanja računa i kupovine hrane malo toga ili ništa ne ostaje za ostale potrebe.
Koliko su postojeća primanja nedovoljna, najbolje pokazuje poređenje plata i troškova života. Minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu. Ni radnici sa visokom stručnom spremom ne uspijevaju pokriti ni polovinu tih troškova.
Trenutni minimalci u oba entiteta ne pokrivaju ni trećinu osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice, što znači da su za goli opstanak jedne porodice neophodne barem tri minimalne plate.
I kada je riječ o prosječnoj plati ona u Republici Srpskoj pokriva nešto više od pola potrošačke korpe, koja je statistički nešto jeftinija u ovom entitetu, a u Federaciji BiH ni pola korpe.
Ekonomisti saglasni. Povećanje plata je neophodno. Međutim, upozoravaju da teret tog povećanja ne može biti isključivo na poslodavcima. Bez kontrole cijena i smanjenja troškova života, upozoravaju, veće plate neće donijeti očekivani efekat.
“Mora se raditi na tome da plata zaista bude veća. Treba da bude veća. Ali ne može biti samo na teret poslodavaca. A da država uzme svoje i baš ih briga. Njima je fino. Oni će prikupiti u fondove. Kada bi doprinosi za fondove, penzione i zdravstvene, kada bi bili 50 posto za sve, plate bi značajno bile povećane.”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
“Moramo gledati cijeli sistem, fiskalnu reformu koja će omogućiti i veće plaće i manja opterećenje poslodavaca i samim tim biti održivo i moguće rješenje. Ali sve to mora biti praćeno i antiinflatornim mjerama, mjerama koje će omogućiti niže cijene, niže troškove života i onda samim tim dolazimo do jednog balansa.”, mišljenja je Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Povećanje minimalne plate za 2027. godinu tek treba da dobije konkretne obrise. Problem radnika nije samo visina minimalca, već činjenica da ni prosječna plata ne prati stvarne troškove života.
Zato pitanje nije samo koliko će plate biti povećane, već koliko će nakon tog povećanja građanima zaista ostati za život. Jer plata koja ne može pokriti osnovne potrebe nije garancija dostojanstvenog života, već tek mogućnost da se preživi od prvog do prvog.
Prema prijedlogu Sindikata, radnici sa završenom osnovnom školom imali bi minimalnu platu od 1.500 KM, zaposleni sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, dok bi za radnike s višom stručnom spremom najniža plata iznosila 1.800 KM. Za one s visokom stručnom spremom predlaže se 1.900 KM.
Najniža neto plata u FBiH iznosi fiksnih 1.027 KM za sve zaposlene, bez obzira na stepen obrazovanja. U RS minimalac je diferenciran i zavisi od stručne spreme.
Za NK radnike je hiljadu, za trogodišnju srednju stručnu spremu hiljadu pedeset, četverogodišnju hiljadu sto, za višu 1.350 i za visoku 1.450 maraka. Sindikalci smatraju da su to nedovoljna primanja i traže drastično povećanje.
“Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način.”, govori za BHRT Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
“Pričamo kako da dođemo do ove plate da maltene većina radnika prima ovu platu od dvije hiljade maraka, a ne da pričamo o nekih ili 15 posto povećanja plata. Samo činjenica, evo kažem plate, penzije, planirano od iduće godine da se povećaju negdje u rasponu od 7,5 do 8 posto znači plata mora značajno, značajno više da raste.”, govori Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.
Poslodavci u oba entiteta imaju gotovo identičan stav. Ne protive se povećanju plata, ali smatraju da zahtjevi sindikata nisu u skladu sa realnim ekonomskim mogućnostima privrede. Kao osnovu za utvrđivanje novog minimalca predlažu kretanje inflacije i privredni rast.
“Treba uvrstiti nivo predviđene inflacije plus ekonomski rast odnosno, rast BDP-a u narednoj godini. I to je u suštini nekoliko procenata povećanje kao što to rade sve zemlje u Evropi. Tako da naša matematika ukazuje da bi to trebalo biti u tom nivou.”, kaže Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske.
Građani podržavaju rast plata. Kažu da se sadašnjim zaradama jedva sastavlja kraj s krajem, te da nakon plaćanja računa i kupovine hrane malo toga ili ništa ne ostaje za ostale potrebe.
Koliko su postojeća primanja nedovoljna, najbolje pokazuje poređenje plata i troškova života. Minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu. Ni radnici sa visokom stručnom spremom ne uspijevaju pokriti ni polovinu tih troškova.
Trenutni minimalci u oba entiteta ne pokrivaju ni trećinu osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice, što znači da su za goli opstanak jedne porodice neophodne barem tri minimalne plate.
I kada je riječ o prosječnoj plati ona u Republici Srpskoj pokriva nešto više od pola potrošačke korpe, koja je statistički nešto jeftinija u ovom entitetu, a u Federaciji BiH ni pola korpe.
Ekonomisti saglasni. Povećanje plata je neophodno. Međutim, upozoravaju da teret tog povećanja ne može biti isključivo na poslodavcima. Bez kontrole cijena i smanjenja troškova života, upozoravaju, veće plate neće donijeti očekivani efekat.
“Mora se raditi na tome da plata zaista bude veća. Treba da bude veća. Ali ne može biti samo na teret poslodavaca. A da država uzme svoje i baš ih briga. Njima je fino. Oni će prikupiti u fondove. Kada bi doprinosi za fondove, penzione i zdravstvene, kada bi bili 50 posto za sve, plate bi značajno bile povećane.”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
“Moramo gledati cijeli sistem, fiskalnu reformu koja će omogućiti i veće plaće i manja opterećenje poslodavaca i samim tim biti održivo i moguće rješenje. Ali sve to mora biti praćeno i antiinflatornim mjerama, mjerama koje će omogućiti niže cijene, niže troškove života i onda samim tim dolazimo do jednog balansa.”, mišljenja je Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Povećanje minimalne plate za 2027. godinu tek treba da dobije konkretne obrise. Problem radnika nije samo visina minimalca, već činjenica da ni prosječna plata ne prati stvarne troškove života.
Zato pitanje nije samo koliko će plate biti povećane, već koliko će nakon tog povećanja građanima zaista ostati za život. Jer plata koja ne može pokriti osnovne potrebe nije garancija dostojanstvenog života, već tek mogućnost da se preživi od prvog do prvog.
