Vijesti
Hoće li nova vlast u Srbiji sarađivati s pravosuđem BiH oko Dodikove vile na Dedinju?
Od nove vlasti u Srbiji očekuju se promjene, pa i u odnosu na zemlje regije. Između BiH i Srbije mnogo je neriješenih pitanja koja desetljećima čekaju na dogovor. Osim definisanja odnosa prema prošlosti, javnost u BiH očekuje jasan odnos Srbije prema kriminalu i korupciji koji potresaju obje zemlje.Vijesti iz BiH
Kandidati Studentske liste za sada najavljuju samo dobrosusjedske odnose, dok akademska zajednica u Srbiji vjeruje kako postoji prostor da se riješe problemi koje je stvarala dosadašnja politika.
Vila u Beogradu, u elitnom naselju Dedinje, vlasnik Milorad Dodik. Prije 19 godina koštala je 850 000 EURA. Milorad Dodik u to vrijeme bio je predsjednik Vlade RS. Vilu je kupio na aukciji.
“Ono što je nama bilo interesantno kada samo istraživali jeste da je službenik banke, direktor za marketing izjavio da je Dodik dao najbolju ponudu i ponudu plaćanja kešom , nekoliko dana kasnije se ispravio i rekao da ne zna kako je Dodik platio vilu.”, govori za BHRT Azhar Kalamujić, novinar Centra za istraživačko novinarstvo BiH.
Dodik je tvrdio da je vilu kupio novcem od kredita, ali novinari otkrivaju da je kredit dobio tek godinu nakon kupovine. Tužilaštvo BiH od 2016. godine vodi istragu o kupovini Dodikove vile, ali ni deset godina poslije rezultata istrage nema.
Predmet je u radu u statusu je – otvoren.
Iz tužilaštva su ranije tvrdili da je ovaj predmet neriješen jer im Srbija nije ustupila tražene dokaze i dokumentaciju. Sve je, otkrivaju novinari, zaustavljeno u Ministarstvu pravde Srbije.
“Zatraženo je od srbijanskih vlasti saslušanje jednog svjedoka, za to im je trebalo 6 godina, 2022, saslušali ga i prema informacijama koje smo dobili od policije i tužilaštva Srbije, materijala sa saslušanja audio i pisani je dostavljen ministarstvu pravde Srbije, ali ministarstvo taj materijal nikada nije dostavilo pravosudnim institucijama BiH.”, smatra Kalamujić.
Zbog sumnji u pranje novca Milorada Dodika, Tužilaštvu BiH su prijavili zvaničnci SDS-a. Danas, kažu, dokaza je bilo dovoljno, pa od nove vlasti u Srbiji očekuju promjene.
“Nadam se da će nove vlasti u Beogradu promijeniti praksu zaštite kriminala iz Republike Srpske koji je povezan i sa Srbijom. Mnogo prljavog novca odavde je oprano u Srbiji i mnogo novca vezanog za kriminal u Srbiji je oprano ovdje.”, govori Mladen Bosić, SDS.
Da li se promjene u ovom pravcu mogu očekivati, možemo naslutiti samo prema najavama studentske liste da će raditi na dobrosusjedskim odnosima s BiH. Jedan od dobrih vidova saradnje trebala bi biti i borba s kriminalom, kaže beogradski profesor Dušan Vučićević.
“Jedna od tačaka studentskog programa i ono na čemu su oni insistirali, jeste provjera imovina svih javnih funkcionera u Srbiji potencijalno oduzimanje nezakonito stečene imovine, i u svjetlu toga ako sprovodite takvu politiku u Srbiji onda je očekivano da se to odnosi i na političare iz BiH koji imaju imovinu u Srbiji.”, mišljenja je Dušan Vučićević, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Ovo je samo jedan od problema koje treba riješiti u odnosima BiH i Srbije.
Decenijama se čeka na odgovor o otvorenim pitanjima kao što je definisanje granica, izgradnja određenih infrastrukturnih objekata te pitanje različitih pogleda o bliskoj prošlosti.
Kandidati Studentske liste za sada najavljuju samo dobrosusjedske odnose, dok akademska zajednica u Srbiji vjeruje kako postoji prostor da se riješe problemi koje je stvarala dosadašnja politika.
Vila u Beogradu, u elitnom naselju Dedinje, vlasnik Milorad Dodik. Prije 19 godina koštala je 850 000 EURA. Milorad Dodik u to vrijeme bio je predsjednik Vlade RS. Vilu je kupio na aukciji.
“Ono što je nama bilo interesantno kada samo istraživali jeste da je službenik banke, direktor za marketing izjavio da je Dodik dao najbolju ponudu i ponudu plaćanja kešom , nekoliko dana kasnije se ispravio i rekao da ne zna kako je Dodik platio vilu.”, govori za BHRT Azhar Kalamujić, novinar Centra za istraživačko novinarstvo BiH.
Dodik je tvrdio da je vilu kupio novcem od kredita, ali novinari otkrivaju da je kredit dobio tek godinu nakon kupovine. Tužilaštvo BiH od 2016. godine vodi istragu o kupovini Dodikove vile, ali ni deset godina poslije rezultata istrage nema.
Predmet je u radu u statusu je – otvoren.
Iz tužilaštva su ranije tvrdili da je ovaj predmet neriješen jer im Srbija nije ustupila tražene dokaze i dokumentaciju. Sve je, otkrivaju novinari, zaustavljeno u Ministarstvu pravde Srbije.
“Zatraženo je od srbijanskih vlasti saslušanje jednog svjedoka, za to im je trebalo 6 godina, 2022, saslušali ga i prema informacijama koje smo dobili od policije i tužilaštva Srbije, materijala sa saslušanja audio i pisani je dostavljen ministarstvu pravde Srbije, ali ministarstvo taj materijal nikada nije dostavilo pravosudnim institucijama BiH.”, smatra Kalamujić.
Zbog sumnji u pranje novca Milorada Dodika, Tužilaštvu BiH su prijavili zvaničnci SDS-a. Danas, kažu, dokaza je bilo dovoljno, pa od nove vlasti u Srbiji očekuju promjene.
“Nadam se da će nove vlasti u Beogradu promijeniti praksu zaštite kriminala iz Republike Srpske koji je povezan i sa Srbijom. Mnogo prljavog novca odavde je oprano u Srbiji i mnogo novca vezanog za kriminal u Srbiji je oprano ovdje.”, govori Mladen Bosić, SDS.
Da li se promjene u ovom pravcu mogu očekivati, možemo naslutiti samo prema najavama studentske liste da će raditi na dobrosusjedskim odnosima s BiH. Jedan od dobrih vidova saradnje trebala bi biti i borba s kriminalom, kaže beogradski profesor Dušan Vučićević.
“Jedna od tačaka studentskog programa i ono na čemu su oni insistirali, jeste provjera imovina svih javnih funkcionera u Srbiji potencijalno oduzimanje nezakonito stečene imovine, i u svjetlu toga ako sprovodite takvu politiku u Srbiji onda je očekivano da se to odnosi i na političare iz BiH koji imaju imovinu u Srbiji.”, mišljenja je Dušan Vučićević, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Ovo je samo jedan od problema koje treba riješiti u odnosima BiH i Srbije.
Decenijama se čeka na odgovor o otvorenim pitanjima kao što je definisanje granica, izgradnja određenih infrastrukturnih objekata te pitanje različitih pogleda o bliskoj prošlosti.
