Vijesti
EVROPA SE PRIPREMA ZA NAJGORI SCENARIO: Građanima poručeno da osiguraju zalihe hrane, vode i lijekova, evo šta morate imati za 72 sata!
Zbog sve većih sigurnosnih izazova, ratnih sukoba, prirodnih katastrofa i mogućih prekida osnovnih usluga, evropske institucije i pojedine države pozvale su građane da ozbiljnije shvate pripreme za vanredne situacije. Posebna pažnja posvećena je zalihama hrane, vode, lijekova i drugih potrepština koje bi svakom domaćinstvu omogućile da samostalno preživi najmanje tri dana.
Evropska komisija je još 26. marta 2025. godine predstavila strategiju pripravnosti kojom se preporučuje da stanovništvo bude sposobno samostalno funkcionisati najmanje 72 sata u slučaju velike krize.
Upozorenja dolaze u vrijeme kada se Evropa suočava s brojnim izazovima, od rata u Ukrajini i geopolitičkih napetosti do cyber napada, ekstremnih vremenskih nepogoda i mogućih poremećaja u snabdijevanju.
Finska je među državama koje preporučuju građanima da u svojim domovima imaju dovoljno osnovnih potrepština za najmanje 72 sata.
Švedska ide i korak dalje. Njene vlasti savjetuju stanovništvu da bude spremno samostalno funkcionisati najmanje sedam dana, dok Njemačka preporučuje stvaranje zaliha za period do deset dana.
Francuska i Nizozemska također imaju smjernice za pripremu osnovnih kućnih zaliha za krizne situacije.
Ove preporuke odnose se na različite opasnosti, uključujući moguće ratne sukobe, nestanke električne energije, prekide vodosnabdijevanja, prirodne katastrofe i druge vanredne okolnosti.
Među njima su:
Prva tri dana nakon velike katastrofe mogu biti posebno teška jer hitne službe u tom periodu mogu biti preopterećene, dok pristup trgovinama, apotekama i drugim ustanovama može biti ograničen.
U slučaju dugotrajnog nestanka električne energije, prekida vodosnabdijevanja ili ozbiljnog sigurnosnog incidenta, građani se mogu suočiti sa situacijom u kojoj neće moći odmah dobiti pomoć.
Zbog toga evropske institucije žele da stanovništvo bude spremnije na samostalno funkcionisanje tokom početne faze krize.
Pored osnovnih zaliha, preporučuje se izrada porodičnog plana za vanredne situacije.
To podrazumijeva dogovor o mjestu okupljanja, načinima komunikacije i pripremu torbe s najvažnijim stvarima u slučaju hitne evakuacije.
Građanima se savjetuje da prate zvanične informacije nadležnih institucija i ne šire neprovjerene vijesti koje bi mogle izazvati nepotrebnu paniku.
Iako preporuke o pripremi zaliha zvuče zabrinjavajuće, važno je naglasiti da one ne znače da je rat ili velika katastrofa neizbježna.
Evropska strategija predstavlja preventivni odgovor na različite moguće krize, a ne najavu konkretnog sukoba ili katastrofe u narednim danima.
Ipak, činjenica da sve više evropskih država građanima savjetuje stvaranje kućnih rezervi pokazuje koliko se ozbiljno pristupa pitanju civilne zaštite.
Poruka je jasna: ne treba paničiti, ali svako domaćinstvo trebalo bi imati osnovne zalihe koje će mu omogućiti da izdrži najmanje 72 sata bez redovnog snabdijevanja i vanjske pomoći.
Evropska komisija je još 26. marta 2025. godine predstavila strategiju pripravnosti kojom se preporučuje da stanovništvo bude sposobno samostalno funkcionisati najmanje 72 sata u slučaju velike krize.
Upozorenja dolaze u vrijeme kada se Evropa suočava s brojnim izazovima, od rata u Ukrajini i geopolitičkih napetosti do cyber napada, ekstremnih vremenskih nepogoda i mogućih poremećaja u snabdijevanju.
Pojedine evropske države već upozorile svoje građane
Finska je među državama koje preporučuju građanima da u svojim domovima imaju dovoljno osnovnih potrepština za najmanje 72 sata.
Švedska ide i korak dalje. Njene vlasti savjetuju stanovništvu da bude spremno samostalno funkcionisati najmanje sedam dana, dok Njemačka preporučuje stvaranje zaliha za period do deset dana.
Francuska i Nizozemska također imaju smjernice za pripremu osnovnih kućnih zaliha za krizne situacije.
Ove preporuke odnose se na različite opasnosti, uključujući moguće ratne sukobe, nestanke električne energije, prekide vodosnabdijevanja, prirodne katastrofe i druge vanredne okolnosti.
Šta građani trebaju imati u kući?
Prema evropskim preporukama za krizne situacije, domaćinstva bi trebala unaprijed osigurati najvažnije potrepštine.Među njima su:
- Voda za piće: najmanje nekoliko litara dnevno po osobi, uz dodatne količine za pripremu hrane i higijenu.
- Hrana za najmanje tri dana: konzerve, trajni prehrambeni proizvodi, keksi, dvopek i druge namirnice koje ne zahtijevaju kuhanje.
- Baterijske lampe: s rezervnim baterijama u slučaju nestanka električne energije.
- Svijeće i šibice: kao rezervna opcija, uz mjere opreza zbog mogućnosti požara.
- Lijekovi: redovna terapija, osnovni medicinski pribor i sredstva prve pomoći.
- Radio na baterije: za praćenje informacija ako internet i mobilne mreže prestanu raditi.
- Prijenosni punjači: napunjene eksterne baterije za mobilne telefone.
- Gotovina: novac za osnovne potrebe ako bankomati i kartično plaćanje ne budu dostupni.
- Higijenske potrepštine: vlažne maramice, sapun, toaletni papir i sredstva za dezinfekciju.
- Lični dokumenti: kopije dokumenata i važnih medicinskih podataka.
- Posebno se naglašava da porodice s djecom, starije osobe i hronični bolesnici trebaju unaprijed osigurati dodatne potrepštine prilagođene svojim potrebama.
Zašto baš 72 sata?
Prva tri dana nakon velike katastrofe mogu biti posebno teška jer hitne službe u tom periodu mogu biti preopterećene, dok pristup trgovinama, apotekama i drugim ustanovama može biti ograničen.
U slučaju dugotrajnog nestanka električne energije, prekida vodosnabdijevanja ili ozbiljnog sigurnosnog incidenta, građani se mogu suočiti sa situacijom u kojoj neće moći odmah dobiti pomoć.
Zbog toga evropske institucije žele da stanovništvo bude spremnije na samostalno funkcionisanje tokom početne faze krize.
Šta ako dođe do rata ili velike katastrofe?
Pored osnovnih zaliha, preporučuje se izrada porodičnog plana za vanredne situacije.
To podrazumijeva dogovor o mjestu okupljanja, načinima komunikacije i pripremu torbe s najvažnijim stvarima u slučaju hitne evakuacije.
Građanima se savjetuje da prate zvanične informacije nadležnih institucija i ne šire neprovjerene vijesti koje bi mogle izazvati nepotrebnu paniku.
Da li Evropi prijeti neposredna opasnost?
Iako preporuke o pripremi zaliha zvuče zabrinjavajuće, važno je naglasiti da one ne znače da je rat ili velika katastrofa neizbježna.
Evropska strategija predstavlja preventivni odgovor na različite moguće krize, a ne najavu konkretnog sukoba ili katastrofe u narednim danima.
Ipak, činjenica da sve više evropskih država građanima savjetuje stvaranje kućnih rezervi pokazuje koliko se ozbiljno pristupa pitanju civilne zaštite.
Poruka je jasna: ne treba paničiti, ali svako domaćinstvo trebalo bi imati osnovne zalihe koje će mu omogućiti da izdrži najmanje 72 sata bez redovnog snabdijevanja i vanjske pomoći.
