Vijesti
Amerika želi prvo napasti Iran pa Rusiju?
Sjedinjene Američke Države suočavaju se s novim sigurnosnim izazovima na dva velika međunarodna fronta.
Dok administracija predsjednika Donalda Trumpa razmatra mogućnost pokretanja nove velike vojne operacije protiv Irana, američka ambasada u Moskvi izdala je hitno upozorenje zbog vjerodostojne prijetnje napadom koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava u ruskoj prijestonici.
Prema informacijama koje je objavio američki Axios, predsjednik Donald Trump mogao bi odobriti veliku vojnu operaciju protiv Irana nakon predstojećih međuizbora u SAD-u, posebno ako republikanci ostvare loše rezultate.
Jedan američki zvaničnik izjavio je da bi Trump, u slučaju političkog neuspjeha, mogao povući odlučan potez na međunarodnoj sceni.
Međutim, zvaničnik Bijele kuće odbacio je tvrdnje da bi rezultati izbora mogli uticati na predsjednikovu odluku o eventualnom napadu na Iran.
Dok Washington razmatra vojne opcije, katarski posrednici pokušavaju obnoviti pregovore između SAD-a i Irana.
Prema Axiosu, posrednici su u petak proveli više od 12 sati u Teheranu, održavajući kontakt s Bijelom kućom.
Razgovori su, prema diplomatskim izvorima, donijeli određeni napredak, ali su ključna neslaganja ostala.
SAD zahtijevaju ustupke u vezi s iranskim nuklearnim programom, dok Teheran traži ukidanje američke pomorske blokade, oslobađanje zamrznutih sredstava i omogućavanje prodaje nafte.
U Trumpovoj administraciji postoje različiti stavovi o daljnjim koracima. Ministar odbrane Pete Hegseth i državni sekretar Marco Rubio skeptični su prema mogućnosti postizanja dogovora, dok potpredsjednik JD Vance i izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner podržavaju nastavak pregovora.
Istovremeno, američka ambasada u Moskvi izdala je u subotu, 31. oktobra, hitno sigurnosno upozorenje zbog mogućeg napada na muzejsko-parkovski kompleks Caricino.
Upozoreno je na vjerodostojnu prijetnju događajem koji bi mogao izazvati veliki broj ljudskih žrtava.
Američkim državljanima savjetovano je da izbjegavaju navedeno područje, mjesta većih okupljanja i da prate informacije nadležnih službi.
Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) potvrdila je da je od američke strane dobila informacije o pripremama mogućeg terorističkog napada te da poduzima odgovarajuće sigurnosne mjere.
Prema izvještajima ruskih medija, kompleks Caricino privremeno je zatvoren, a pristup parku ograničen.
Američka ambasada nije objavila ko bi mogao stajati iza prijetnje niti kakav se napad priprema.
Ova dešavanja dolaze u trenutku pojačanih međunarodnih napetosti, posebno nakon američkih i izraelskih napada na Iran 28. februara 2026. godine i iranskih uzvratnih udara.
Mogućnost nove vojne operacije protiv Teherana izaziva zabrinutost zbog širenja sukoba na Bliskom istoku, posebno imajući u vidu strateški značaj Hormuškog moreuza za svjetsko snabdijevanje energentima.
Ipak, važno je naglasiti da američko upozorenje o mogućem terorističkom napadu u Moskvi nije dokaz priprema za američku vojnu akciju protiv Rusije.
Za sada nema potvrde da su događaji povezani niti da Washington planira vojni napad na rusku teritoriju.
Dok administracija predsjednika Donalda Trumpa razmatra mogućnost pokretanja nove velike vojne operacije protiv Irana, američka ambasada u Moskvi izdala je hitno upozorenje zbog vjerodostojne prijetnje napadom koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava u ruskoj prijestonici.
Prema informacijama koje je objavio američki Axios, predsjednik Donald Trump mogao bi odobriti veliku vojnu operaciju protiv Irana nakon predstojećih međuizbora u SAD-u, posebno ako republikanci ostvare loše rezultate.
Jedan američki zvaničnik izjavio je da bi Trump, u slučaju političkog neuspjeha, mogao povući odlučan potez na međunarodnoj sceni.
Međutim, zvaničnik Bijele kuće odbacio je tvrdnje da bi rezultati izbora mogli uticati na predsjednikovu odluku o eventualnom napadu na Iran.
Diplomatska utrka kako bi se spriječio novi rat
Dok Washington razmatra vojne opcije, katarski posrednici pokušavaju obnoviti pregovore između SAD-a i Irana.
Prema Axiosu, posrednici su u petak proveli više od 12 sati u Teheranu, održavajući kontakt s Bijelom kućom.
Razgovori su, prema diplomatskim izvorima, donijeli određeni napredak, ali su ključna neslaganja ostala.
SAD zahtijevaju ustupke u vezi s iranskim nuklearnim programom, dok Teheran traži ukidanje američke pomorske blokade, oslobađanje zamrznutih sredstava i omogućavanje prodaje nafte.
U Trumpovoj administraciji postoje različiti stavovi o daljnjim koracima. Ministar odbrane Pete Hegseth i državni sekretar Marco Rubio skeptični su prema mogućnosti postizanja dogovora, dok potpredsjednik JD Vance i izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner podržavaju nastavak pregovora.
Američka ambasada upozorava na mogući napad u Rusiji
Istovremeno, američka ambasada u Moskvi izdala je u subotu, 31. oktobra, hitno sigurnosno upozorenje zbog mogućeg napada na muzejsko-parkovski kompleks Caricino.
Upozoreno je na vjerodostojnu prijetnju događajem koji bi mogao izazvati veliki broj ljudskih žrtava.
Američkim državljanima savjetovano je da izbjegavaju navedeno područje, mjesta većih okupljanja i da prate informacije nadležnih službi.
Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) potvrdila je da je od američke strane dobila informacije o pripremama mogućeg terorističkog napada te da poduzima odgovarajuće sigurnosne mjere.
Prema izvještajima ruskih medija, kompleks Caricino privremeno je zatvoren, a pristup parku ograničen.
Američka ambasada nije objavila ko bi mogao stajati iza prijetnje niti kakav se napad priprema.
Svijet strahuje od novih sukoba
Ova dešavanja dolaze u trenutku pojačanih međunarodnih napetosti, posebno nakon američkih i izraelskih napada na Iran 28. februara 2026. godine i iranskih uzvratnih udara.
Mogućnost nove vojne operacije protiv Teherana izaziva zabrinutost zbog širenja sukoba na Bliskom istoku, posebno imajući u vidu strateški značaj Hormuškog moreuza za svjetsko snabdijevanje energentima.
Ipak, važno je naglasiti da američko upozorenje o mogućem terorističkom napadu u Moskvi nije dokaz priprema za američku vojnu akciju protiv Rusije.
Za sada nema potvrde da su događaji povezani niti da Washington planira vojni napad na rusku teritoriju.
